Kultura pamćenja, kultura zaborava: Kako dalje na odabranim lokacijama na Golom otoku, Grguru, Pagu i Rabu?

Od 25. do 27. listopada u Rijeci su održani okrugli stol i radionice pod naslovom „Suvremena kultura pamćenja u Hrvatskoj i Europi. Kako dalje na odabranim lokacijama na Golom otoku, Grguru, Pagu i Rabu?  Trodnevno okupljanje posvećeno je osmišljavanju plana memorijalizacije mjesta političke represije i stradanja na četiri lokaliteta u prostoru južnog Kvarnera. Tematizirani su ustaški logor u uvali Slana na Pagu, talijanski internacijski logor Kampor na Rabu, te Goli otok i obližnji otočić Grgur. Okupljanje je organizirala Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću uz podršku regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert, te sudjelovanje predstavnika grada Rijeke, međunarodne akademske zajednice i organizacija civilnog društva.

U četvrtak 25. listopada organiziran je fakultativni posjet Golom otoku i Kamporu za sudionike koji ih nisu ranije posjetili. Istog dana u večernjim satima održano je i otvaranje skupa. U svom pozdravnom govoru, direktorica Documente Vesna Teršelič naglasila je važnost pamćenja te samim tim i zaštite lokaliteta  stradanja pojedinaca i grupa pod udarom političkog nasilja.

Dana 26. listopada nakon pozdravnih govora održana je prva radna sesija, posvećena pamćenju logora Molat, Slana i Jasenovac. Nedavno ostvareni koraci u zaštiti lokaliteta nekadašnjeg koncentracijskog logora na Molatu kojim su upravljali talijanski fašisti, istaknuti su kao primjer dobre prakse i razvoja u dobrom smjeru. S druge strane, odnos lokalne zajednice otoka Paga prema lokalitetima stradanja u sklopu ustaškog logora Slana te sve snažnija javna prisutnost revizionističkih tvrdnji o Jasenovcu i drugim mjestima progona i stradanja od ustaškog terora predstavljaju razlog za zabrinutost.

Druga sesija bila je posvećena postupku zaštite Golog otoka i Grgura. Skrenuta je pažnja na manipulaciju brojkama zatvorenika te na pogrešne interpretacije povijesti lokaliteta čemu pridonosi nepostojanje institucije koja bi se brinula o lokalitetima i promociji znanstveno utemeljene kulture pamćenja progona i stradanja u razdoblju Informbiro-a. Brojni turisti na otoku informacije dobivaju prvenstveno od lokalnih turističkih prijevoznika čija je empirijska i metodološka potkovanost za vođenje po Golom otoku poprilično upitna. Raspravi o perspektivi navedenih lokaliteta uvelike su svojim komentarima doprinijeli sudionici iz Italije, Slovenije i Bugarske koji su pomogli širem sagledavanju tematike i uočavanju sličnosti i razlika s primjerima u drugim zemljama.

Nakon završetka druge sesije sudionici su podijeljeni u dvije radne grupa. Dok je jedna grupa razgovarala o pamćenju i zaštiti mjesta stradanja u Drugom svjetskom ratu (Kampor, Molat, Jasenovac, Slana), druga grupa razgovarala je o mjestima obilježenim političkom represijom tijekom razdoblja Informbiroa (Goli otok, Grgur). Cilj je bio dogovoriti konkretne korake i aktivnosti u daljnoj memorijalizaciji tih mjesta, o njihovom očuvanju i primjerenoj trajnoj zaštiti. Posljednjeg dana okupljanja, obje grupe su prezentirale svoje zaključke. Dogovoreni su konkretni koraci kako bi se ideje s ovog skupa nastavile provoditi djelo, a mjesta progona i stradanja dobila primjereno simboličko mjesto u hrvatskoj i europskoj kulturi sjećanja.