#reshaping1989 Od 1989. do Prespanskog sporazuma

14. veljače 1992. godine više od milijun građana okupilo se u centru Soluna kako bi sudjelovali u masovnim demonstracijama protiv priznavanja imena susjeda Grčke kao "Makedonija".

Sve je počelo 1989., padom Berlinskog zida, slomom komunističkih režima u istočnoj Europi i raspadom Jugoslavije početkom 1990-ih. Sjeverna Makedonija (bivša Makedonija prije veljače 2019.) proglasila je svoju neovisnost 1991., a Grčka je snažno reagirala na presretanje njezine povijesne i kulturne baštine, a mnogi Grci sudjelovali su u masovnim demonstracijama u Grčkoj i diljem svijeta.

Kada Grci govore o „demonstracijama 1992.“, misle na dvije velike demonstracije koje su se održale u Solunu (14. veljače 1992.) i Ateni (10. prosinca 1992.) na kojima je bilo više od milijun ljudi.

Demonstracije su imale veliki utjecaj na odluku Grčke da prekine sve pregovore sa susjedom. Godine 1993., prema preporuci Vijeća sigurnosti, Makedonija je, odlukom Generalne skupštine, primljena u Ujedinjene narode s privremenim nazivom "Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija".

Dogovor je postignut gotovo 30 godina kasnije. Dana 17. lipnja 2018. godine u Prespi je potpisan dokument od strane ministara vanjskih poslova g. Kotziasa i g. Dimitrova, te od strane osobnog izaslanika glavnog tajnika UN-a g. Nimetza, kao svjedoka, u nazočnosti premijera dviju zemalja. Prespanski sporazum potvrđuje da se obje zemlje slažu oko naziva Sjeverna Makedonija.

photo: Reuters

Projekt sufinancira Europska unija kroz program „Europa za građane“.