Kultura sjećanja i suočavanje s prošlošću

Kultura sjećanja predstavlja jedan od ključnih koncepata oko kojih se oblikovalo interdisciplinarno područje studija pamćenja. U najširem smislu, kultura sjećanja se može definirati kao zajednički termin za sve forme tematiziranja povijesti u javnom prostoru. Kultura sjećanja u Hrvatskoj i drugim postkomunističkim zemljama predstavlja prvenstveno rezultat državne politike upotrebe simbola i time direktan nastavak politike povijesti komunističkih partija u smislu mehanizama njenog formiranja i kontrole. No bez obzira na zainteresiranost i moć političkih elita da javno afirmiraju dređena tumačenja prošlosti, kultura sjećanja u nekom društvu se formira i nadograđuje kroz komunikacijske i identifikacijske procese u kojima sudjeluje veliki broj individualnih aktera, skupina i institucija. Sukladno navedenom, kultura sjećanja ne predstavlja određeni metanarativ o prošlosti, već reflektira različita, često i suprotstavljanje tumačenja.

Povijest kao tumačenje prošlog, uvijek predstavlja jedan parcijalni i subjektivno konstruirani narativ. Nijedan povijesni prikaz nije sveobuhvatan, no to međutim ne znači da je svako tumačenje prošlosti jednako relevantno. U svom djelovanju trudimo se promicati tumačenja prošlosti zasnovana na znanstveno utvrđenim činjenicama te kontekstualizaciji povijesnih događaja koja se zasniva na kritičkoj valorizaciji različitih perspektiva. Oslanjanje na znanstveno utemeljena povijesna istraživanja predstvlja važan element izgradnje kulture sjećanja i kritičkog suočavanja s prošlošću.

Kultura sjećanja ne smije se svesti na deklarativno iskazivanje počasti stradalima. Njegovanje kulture sjećanja za nas prvenstveno označava poticanje procesa kritičkog suočavanja s prošlošću, odnosno poticanja javnost na razmišljanje o ideološki motiviranom nasilju u okvirima različitih režima na području Hrvatske i Europe u 20. stoljeću. Kritičkim suočavanjem s prošlošću želimo naglasiti važnost očuvanja ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca te potaknuti empatiju prema žrtvama političkog i ideološkog nasilja.
Obrazovanje javnosti uz poticanje kritičke refleksije i javnog dijaloga smatramo temeljnim osnovama izgradnje društveno svjesnih građana spremnih suprotstaviti se kažnjavanju slobode riječi, mišljenja i djelovanja u okvirima ustavno-pravnog poretka. Našim radom želimo pridonijeti izgradnji otvorenog društva utemeljenog na demokratskim i građanskim vrijednostima.