Teme u našem fokusu

Prema organizacijskoj strukturi, aktivnosti Documente provode se u tri temeljna programa: (1) Dokumentiranje, (2) Javni dijalog i javne politike te (3) Unaprjeđenje sudskih standarda i praksi.

Kultura sjećanja predstavlja jedan od programskih pravaca unutar programa “Javni dijalog i javne politike”.  Aktivnosti koje Documenta provodi u području izgradnje kulture sjećanja i kritičkog suočavanja s prošlošću s ciljem približavanja rezultata znanstvenih istraživanja široj javnosti te senzibiliziranja javnosti za političko nasilje i njegove žrtve uključuju različite metode suočavanja s prošlošću.

Memorijalizaciju mjesta progona i stradanja na području Republike Hrvatske i drugih zemalja smatramo važnim elementom poticanja pamćenja i kritičke refleksije javnosti. Javno tematiziranje političkog nasilja na odabranim lokalitetima smatramo važnim elementom ne samo kritičkog suočavanja s prošlošću već i demokratskog građanskog obrazovanja. Aktivnosti provodimo u suradnji s javnim institucijama, istraživačima te udrugama koje se bave navedenim temama.

S druge strane, posebnu pažnju posvećujemo metodama i formatima neformalnog obrazovanja mladih i odraslih, koje provodimo u suradnji s obrazovnim i muzejskim institucijama.

Teme kojima se bavimo moguće je podijeliti u sljedeće vremenske cjeline:

1) Ideologije, ratovi i političko nasilje u Europi do 1945. godine

Prvi tematski blok posvećen je periodu nastanka modernog nacionalizma, imperijalizma i antisemitizma, jačanja društvene uloge države, rasta kolonijalnih carstava te militarizacije europskih društava uoči Velikog rata. Posebnu pažnju pridajemo pitanju odnosa države i pojedinca u kontekstu raspada velikih carstava: prisilnim migracijama, asimilacijskim politikama i nepostojanju individualnih prava i sloboda. Navedena pitanja posebno su nam važna u kontekstu razumijevanja društvenih posljedica Velikog rata i promjena u međuratnoj Europi: geneze totalitarnih ideologija i uspostave autoritarnih i totalitarnih režima u međuratnoj Europi.

Posebnu pažnju posvećujemo ideološki motiviranom nasilju u kontekstu Drugog svjetskog rata: politikama uništenja društvenih skupina te pokušajima opravdanja takvog zločina. Kritički propitujemo perspektive žrtava, počinitelja i promatrača zločina. U našem fokusu također su pitanja kolaboracije i otpora fašističkim režimima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i drugim zemljama te pitanja osvete i kazne nad pojedincima i društvenim skupinama.

2) Diktature i političko nasilje u poslijeratnoj Europi  (1945-1990)

Nasilje u kontekstu završetka Drugog svjetskog rata te represija u kontekstu konsolidacije poslijeratnih režima predstavlja jednu od najvažnijih tema u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Posebnu pažnju poklanjamo memorijalizaciji Golog otoka kao simbola političke represije u razdoblju informbiroa. Pažnju posvećujemo i temi ideologizacije društva kao i legitimacijskim strategiijama diktatura poput medijske konstrukcije neprijatelja ili njegovanja političkih kultova države i vođe.

S druge strane analiziramo i aspekte društvenog razvoja u okvirima diktatura koji su doprinosili njihovom legitimitetu te i danas predstavljaju važnu osnovicu nostalgije prema “dobrim starim vremenima”. Kritički preispitujemo društveni razvoj i porast blagostanja u poslijeratnoj Europi, teme društvene emancipacije i jačanja civilnih pokreta. Treći tematski blok predstavlja rastuća kriza nedemokratskih poredaka u Europi tijekom 1970-ih i naročito 1980-ih godina. Jačanje opozicijskih pokreta i uvod u demokratske promjene također predstavljaju teme u našem fokusu.

3) Nasilje i ratovi u kontekstu raspada Jugoslavije (1990-2000)

Devedesete godine 20. stoljeća snažno su obilježile hrvatsko društvo kao i druga društva u post-jugoslavenskom prostoru. Shodno tome, period Domovinskog rata i drugih ratova u kontekstu raspada Jugoslavije imaju središnje mjesto u radu Documente. Documenta već godinama prikuplja podatke o žrtvama Domovinskog rata s ciljem stvaranja sveobuhvatnog popisa poginulih i nestalih.

Osim žrtvama ratnih stradanja, pažnju posvećujemo i društvenom kontekstu u kojem se rat dogodio. Kritički preispitujemo događaje koji su ratu prethodili i koji su doprinijeli eskalaciji nasilja. Pažnju poklanjamo i temama vezanim za ratove devedesetih koje ne pronalaze svoje mjesto u službenim narativima. Tematiziramo mirovne pokrete i otpor nasilju te manje poznate događaje i fenomene vezane uz ratove devedesetih s ciljem pružanja uvida u širu, kompleksniju sliku ratne zbilje.

Posebnu pažnju poklanjamo procesima individualnog i društvenog suočavanja s ratovima u kotekstu raspada Jugoslavije te procesima pomirenja i izgradnje mira. Stoga čsto tematiziramo suvremenu kulturu sjećanja i politike sjećanja u Hrvatskoj i drugim zemljama Europe.

4) Suvremeni izazovi

Fokus u radu Documente posljednjih godina sve snažnije se otvara prema temama koje nisu specifične samo za Hrvatsku i zemlje u postjugoslavenskom prostoru već su podjednako relevantne za veliki broj europskih društava pa i šire. Navedeno pomicanje fokusa korespondira s dva važna procesa: integracijom Republike Hrvatske u Europsku uniju te sve izraženijim društvenim posljedicama digitalizacije koja snažno utječe i na proces suočavanja s prošlošću.

Digitalizacijom omogućeno radikalno povećanje broja izvora povijesnih narativa u javnom prostoru rezultiralo je jačanjem post-faktičkih narativa te svođenjem znanstvenih istraživanja u očima dijela javnosti na tek jednu od mogućih interpretacija prošlog. Populizam i pseudoznanstvena tumačenja u međuvremenu su se pretvorila u ozbiljan društveni i politički izazov s milijunima zagovornika širom svijeta. Popularni mitovi o postojanju zavjera i tajnih poluga upravljanja svijetom pritom se snažno naslanjaju na propagandne obrasce i motive iz ranijih radoblja europske i svjetske povijesti, posebice na nacional-socijalističku propagandu.

U našem radu pažnju posvećujemo i izazovima kritičkog suočavanja s prošlošću u suvremenim europskim društvima, obilježenima ne samo digitalnom transformacijom i europskom integracijom već i drugim izazovima današnjice, poput rastuće etničke i jezične heterogensti stanovništva ili mežuranja velikog broja europskih naselja pa i cijelih regija.