Genocid nad Romima u Zagrebu za vrijeme Drugog svjetskog rata

Romsko stanovništvo danas čini jednu od brojnijih i starijih manjinskih skupina u Republici Hrvatskoj.

Njihova povijest na hrvatskom području, kao i u većini drugih europskih zemalja, nerijetko je bila obilježena razdobljima progona od strane vlasti i stanovništva što se danas naziva antiromskom diskriminacijskoj politikom. Ovakva represivno – asimilacijska politika vlasti na hrvatskim područjima prema Romima posebno je bila izražena za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su oni bili progonjeni od strane ustaških vlasti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, smatrajući ih rasno inferiornim pripadnicima društva te su ove vlasti nad njima provele genocidnu politiku. Središte takvog stradanja bio je jasenovački sustav logora u kojem je većina Roma iz NDH bila sredinom 1942. deportirana i ubrzo ubijena. Romsko stanovništvo bilo je u ratu gotovo posve uništeno, no uspjelo je preživjeti čuvajući svoju etničku i kulturnu posebnost. Nakon Drugog svjetskog rata ratno stradanje Roma bilo je potisnuto (marginalizirano) unutar službene kulture sjećanja, a tako nisu bile posebno komemorirane, spomenicima i na druge načine obilježene. Istodobno, unutar sustava obrazovanja romsko stradanje bilo je isto tako nedovoljno poučavano. Socioekonomska marginaliziranost Roma i dalje je prisutna u hrvatskom društvu, što je posebno uočljivo u njihovoj lošim uvjetima života, nezaposlenosti i nedovoljne obrazovanosti.

Romi su i na zagrebačkom području bili pod genocidnom politikom ustaških vlasti, koji su većinu njih krajem svibnja i početkom lipnja 1942. deportirali u jasenovački logor, gdje je većina njih bila ubijena. Nakon Drugog svjetskog rata na zagrebačkom području sve do 2021. godine nisu podizani spomenici, niti se o njihovom stradanju posebno obrazovali stanovnici Grada Zagreba. Centar za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust je krajem 2021. postavio 20 pragova i kamena spoticanja na širem području grada Zagreba za ubijene romske žrtve ustaškog režima. Romske žrtve ustaškog režima navedene su i na Spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima, koji je postavljen na Glavnom željezničkom kolodvoru u Zagrebu, a koji je bio u travnju 2022. godine službeno otkriven.

U ovom projektu fokusirat ćemo se na genocid nad Romima u Zagrebu u vrijeme Drugog svjetskog rata. Pripremit ćemo publikaciju sa znanstvenim tekstom o Romima u Zagrebu, koja će biit popraćena i primarnim izvorima. Drugi dio publikacije bit će nastavni materijali za nastavnike osnovnih i srednjih škola te radionica za nastavnike i osobe koje rade s mladima na projektne teme.

Projekt je sufinanciran od Grada Zagreba.