Niz od pet online tribina posvećenih tematici demokratskih revolucija 1989. te njihovom nasljeđu okupio je sudionike iz brojnih europskih zemalja.
Međunarodni proljetni forum otvoren je u srijedu, tribinom po naslovom “Život u podjeljenoj Europi prije 1989. godine”. Razgovor o temi prekogranične mobilnosti prije 1989. ilustrirao je nekoć goleme razlike u mogućnostima građana različitih europskih zemalja da uopće prijeđu granicu države u kojoj žive. Sudionici iz Albanije i Rumunjske ukazali su na posebno simboličko mjesto rijetkih predmeta donesenih iz inozemstva koji su u to vrijeme zauzimali istaknuto mjesto u kućanstvu. Druga tribina pod naslovom “Demokratske revolucije 1989.” godine posvećena je događajima u Rumunjskoj. Dr. Gruia Badescu, Domnica Macri i Sorin Ghimici prisjetili su se događaja u Bukureštu, te sudionicima približili i manje poznatu dramu slamanja studentskih protesta u proljeće 1990. godine.
Treća tribina pod nazivom “Življenje u tranziciji” ponudila je dvije, po mnogo toga različite perspektive. Profesor Peeter Torop sa Sveučilišta u Tartuu, sudionicima je predstavio tranziciju u Estoniji u kontekstu komparativnih studija političkog mentaliteta te ukazao na značajnu promjenu u posljednja dva desetljeća. S druge strane, Dr. Lana Mayer sa Sveučilišta u Osijeku predstavila se kroz vrlo osobnu priču o odrastanju u izbjeglištvu u Njemačkoj, povratku u Hrvatsku te preispitivanju identiteta uslijed dva prisilna odlaska iz životne sredine u kojoj je odrastala.
Četvrta tribina pod naslovom “Nasljeđe demokratskih revolucija” okupila je govornike iz Poljske, Njemačke I Mađarske. Yolanta Grygorczyk, Elżbieta Moczarska, Dr. Burkhard Olschowsky i Dr. Gabor Danyi u razgovoru s Dr. Annemarie Franke iz Instituta Europska mreža sjećanja i solidarnosti (ENRS) prisjetili gdje su bili u jesen 1989. godine. Kontekstualizacija navedenih događaja od strane sugovornika ukazala je na važnost generacijske pripadnosti kao i obiteljskog utjecaja na tumačenje prošlih događaja.
Završna tribina pod naslovom “Budućnost Europe” ponudila je priliku za sumiranje dojmova te za razgovor o suvremenim i budućim izazovima za europska društva. Diskusija koja se razvila pokazala je različita iskustva perioda demokratskih promjena 1989./1990. godine s podjednako različitim implikacijama na razvoj europskih društava. Suvremeni izazovi poput migracija, Brexita, korupcije i rastućih populističkih pokreta pridonose povećanju sumnje u Europsku uniju kao faktor stabilnosti. Na kraju, sudionici su zaključili da Europa ima potencijala za napredak te izrazili dozu umjerenog optimizma o njezinoj budućnosti.
Međunarodni proljetni forum druga je aktivnost u sklopu projekta „Preoblikovanje predstave o demokratskim revolucijama 1989.: Europske suvremene perspektive i zaboravljene lekcije iz prošlosti“, sufinanciranog od strane programa “Europa za građane”. Projekt nastoji podsjetiti građane Europe na demokratske revolucije 1989. – 1990. kao razdoblje mukotrpnih borbi za pluralističku demokraciju i miran suživot u Europi s ciljem ojačavanja suvremene posvećenosti europskih građana očuvanju demokratskog pluralizma i demokratskih institucija. Promicanjem transnacionalnog dijaloga europskih građana o 1989. godini i njezinim posljedicama, projekt unaprjeđuje znanje i podiže svijest građana o sličnostima europskih zemalja i na taj način doprinosi jačanju europskog identiteta. Nadalje, projekt njeguje otpornost na suvremene populističke narative temeljene na obećanju povratka u navodno “bolju prošlost”.
Projekt koordinira Documenta. Aktivnosti se provode u suradnji sa sljedećim partnerima: BLOCKFREI – Verein für Kultur und Kommunikation (Austrija), Aarhus Universitet (Danska), Tartu Ülikool (Estonija), United Societies of Balkans Astiki Etaireia (Grčka), HIPMONT – Udruženje profesora istorije Crne Gore (Crna Gora), European Network Remembrance and Solidarity (Poljska) and Centrul Roman pentru Inovatie in Dezvoltare Locala (Rumunjska).
Detaljniji izvještaj s Međunarodnog proljetnog foruma nalazi se u prilogu: