Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremenoumjetničkim praksama – Spomen šetnje u Vodnjanu i Mrkoplju (materijali)
Cilj projekta Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremenoumjetničkim praksama je kvalitetnije i sadržajnije informiranje mladih o antifašističkom otporu 41-45' i mirovnim inicijativama 90', unaprjeđenje obrazovanja za demokratsko i aktivno građanstvo te priznanje prava civilnih žrtava Drugog svjetskog rata, u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Projekt povezuje razvoj obrazovnog programa sa spomen šetnjama u Istri i Primorsko-goranskoj županiji, a provedenim aktivnostima i pripadajućim rezultatima nastoji se dodatno senzibilizirati građanstvo s temama poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava.
U sklopu projekta pripremljeni su i objavljeni materijali za spomen-šetnje po Vodnjanu te za spomen-šetnju u kontekstu terenske nastave po Mrkoplju prema Matić poljani.
1.Spomen-šetnja Vodnjan
Spomen šetnja je fokusirana prvenstveno na ratne i poslijeratne grafite u Vodnjanu. Grafiti su koncipirani kao svojevrstan arhiv na otvorenom koji je sačinjen od kratkih zapisa, slogana, simbola i raznih tekstova koji su na vodnjanskim zidovima ispisivani 1940-ih godina. Ovaj mozaik zidnih natpisa predstavlja unikatan povijesni materijal i zbirku pisanih dokumenata. Čitanje ovog materijala podrazumijeva kako pomno dešifriranje i analizu blijedih tekstova na licu mjesta, tako i otvaranje nove, šire perspektive na sama društvena i politička zbivanja koja stoje u pozadini tih tekstova.
Šetnja je koncipirana kao studijsko putovanje u prošlost, a grafiti kao orijentiri i bilješke jednog povijesnog perioda čije čitanje otkriva manje poznate povijesne epizode koje su znatno utjecale na povijesnu, društvenu i političku preobrazbu lokalnog i regionalnog konteksta. Kroz šetnju, sudionici su informirani o povijesnoj pozadini i razlozima nastanka grafita, o njihovim karakteristikama i funkcijama te o njihovim značenjima i značaju kako u ratnom i poratnom periodu, tako i u suvremenom kontekstu. Naime, spomen šetnja ne predstavlja samo osvrt na prošlost, već i pogled u prezent: osvrt na grafite kao povijesne dokumente, kao i jednu novu, drukčiju perspektivu čitanja i razumijevanja grada i javnog prostora koji u sebi sadržava često neprimjetne, ali povijesno i kulturološki vrijedne tragove.
2. Spomen šetnja Mrkopalj-Matić poljana
Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije (SABA PGŽ) dui niz godina tradicionalno organizira Memorijal mira, polaganjem vijenaca na spomen obilježju na Matić poljani i svečanom akademijom, te aktivnostima za mlade. U 2023. godini organiziran je i pozivni literarni natječaj „Domovina se brani ljepotom“ uz provedbu nagradnog putovanja za mlade, u kojem je sudjelovalo 10 osnovnih škola iz Primorsko-goranske županije.
Spomen šetnja vezana je uz Školu mira, antifašističku baštinu kao i obrazovne sadržaje vezane uz 26 smrznutih partizana na Matić poljani u Drugom svjetskom ratu. Kroz šetnju, mladi su upoznati s događajima vezanima uz antifašističku povijest ovog kraja, ali i sa incijativom koja je prerasla u projekt ''Škole mira'', jedinstvene pojave koja je tijekom vihora rata 90-ih pomogla da u Gorskom kotru ne dođe do oružanog sukoba. Spomen-šetnja zamišljena je kao sastavni dio terenske nastave koja bi obuhvatila još neke lokacije u blizini poput Lokovdola, rodnog mjesta hrvatskog pjesnika Ivana Gorana Kovačića.
___________
Izrada materijala za spomen-šetnje provodi se u sklopu projekta “Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremenoumjetničkim praksama”, kojeg u partnerstvu provode Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Savez antifašističkih boraca Primorsko-goranske županije.
Projekt ”Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremenoumjetničkim praksama” podržan je kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.