Sjećanje na političko nasilje na Golom otoku

Dugoročni projekt pod radnim nazivom „Sjećanje na političko nasilje na Golom otoku“ temelji se na potrebi pružanja podataka o bivšem internacijskom logoru (1949.-1956.) te kasnijem zatvoru (1956.-1988.) na zloglasnom jadranskom otoku. Istovremeno, projektom se njeguje sjećanje na žrtve političkog nasilja na Golom otoku. Goli Otok je mjesto obilježeno represijom jugoslavenskog komunističkog režima nad tisućama pojedinaca zatočenih na otoku. To je jedno od mjesta s najvećim simboličkim značenjem u suvremenoj povijesti Hrvatske kao i bivše Jugoslavije. Međutim, od nekadašnjeg logora, kasnije zatovra ostale su tek zapuštene zgrade u ruševnom stanju.

Iako su gotovo svi u Hrvatskoj čuli za Goli otok, malo tko može reći više od nekoliko suvislih rečenica o njemu. Upravo stoga izrađen je u suradnji Documente i Zaklade Friedrich-Ebert vodič kroz povijest logora na Golom otoku te virtualni vodič dostupan na adresi goli-otok.net. Povijesni i virtualni vodič stvoreni u namjeri da potaknu čitatelje na razmišljanje o ideološki motiviranom nasilju u okviru različitih režima koji su vladali na teritoriju današnje Hrvatske. Naglašava se važnost zaštite ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca te poticanje empatije sa žrtvama političkog i ideološkog nasilja.

Javne aktivnosti usmjerene na njegovanje sjećanja na žrtve političkog nasilja na Golom otoku Documenta u suradnji s partnerima, institucijama i zainteresiranim građanima provodi već godinama. Poseban naglasak stavlja se na obilježavanje godišnjice dolaska prvih kažnjenika na Goli otok 09. srpnja 1949. godine te na obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima 23. kolovoza.